Turistički manekeni pored bosanskih stećaka

Naš ekspert za strateški razvoj turističke industrije u svojoj redovnoj kolumni analizira neke od kritičnih tačaka trenutnog stan ja, te ukazuje na neke od promašaja u promociji bh. turizma posljednjih godina

Piše:  Zoran Bibanović

Iz  mnoštva otvorenih pitanja turističkog  razvoja Bosne i Hercegovine, a koja su u obavezi države,  izdvajam  samo četiri grupe pitanja  za koje smatram da predstavljaju ozbiljnu prepreku razvoju turizma  iz aspekta agencija (posredovanje u turizmu).
1.    Koja nam je adresa ?
2.    Kako smo organizirani?
3.    Kako se predstavljamo?
4.    Ko proizvodi turističke proizvode?

1. Zašto nam je potrebna adresa za turizam na nivou Bosne i Hercegovine?

Na ovo pitanje valja odmah odgovoriti. Adresa nam je potrebna radi neophodne koordinacije i informiranja subjekata u turizmu na nivou države u svakodnevnim slučajevima upita iz svijeta koji idu preko državnih institucija, a sa druge strane da informira o otvorenim pitanjima  u ciju stvaranja politike turističkog sektora. Za to  nam je potreban adekvatan organizacijski oblik na nivou države, a to je i odgovor i na ostala tri pitanja.

U poslijeratnom periodu mnogi veliki tour operatori  i turističke institucije zainteresirani za turističku ponudu Bosne i Hercegovine, stižu u zemlju, po pravilu, upućujući pismo namjera našoj ambasadi u zemlji gdje je operator  registriran, ujedno tražeći kontakt sa zainteresiranim lokalnim agencijama za predloženi program. Ekonomski odio iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine to pismo potom proslijeđuje nekome ili ga ne proslijeđuje nikom.
Kao posljedicu imamo niz veoma neugodnih situacija, kada nas, mislim na Udruženje turističkih agencija u Bosni i Hercegovini, obavještavaju doslovno dva, tri dana pred dolazak stranih operatora iako su oni u kontaktu sa institucijama države veoma često više od godinu dana.
Konkretnih primjera na žalost ima veoma mnogo od kojih spominjem samo posljednju  posjetu Japanske turističke delegacije Bosni i Hercegovini za koju smo saznali  doslovno dva  dana prije dolaska.
Ministarstvo vanjskih poslova je od nas tražilo da se susretnemo sa delegacijom iz Japana i da  prezentiramo naše programe istovremeno nam nisu znali reći ko dolazi, kakav je program boravka i u koje vrijeme da se sretnemo. Posrednim putem (informirani od kolega iz Hrvatske)  mi smo saznali da dolazi japanska turistička delegacija veoma visokog  nivoa u organizaciji i po  programu boravka u Bosni i Hercegovini koji je napravila hrvatska agencija Uni Line iz Pule.
Razlog njihove posjete, saznaćemo kasnije, je namjera da naprave turistički most Tokio – Beč i da na petnaestodnevni program turističkog obilaska našeg regiona dovedu oko dva miliona Japanaca. Japanci su izjavili da su planirali program boravka od jednog dana ali da će razmisliti da program boravka možda produže za još jedan dan.
Uvjereni smo da je navedena delegacija mnogo ranije najavila svoj dolazak državnim organima i da smo zajedno i na vrijeme  mogli osmisliti njihov boravak.

2. Kako je turistička djelatnost organizirana i kako se domišljamo u cilju promocije turizma?

Opće poznato je da je turistička djelatnost u Bosni i Hercegovini zakonima uređena na nivoima entiteta. Tim zakonima je predviđeno da Federaciju Bosne i Hercegovine u zemlji i svijetu  promovira i da osniva predstavništva u inostranstvu Turistička zajednica FBiH – TZ FBIH, a Republiku Srpsku Turistička organizacija RS – TORS.

Sva domišljanja, kako i na koji način, promovirati turizam na zajedničkom štandu, na kojem piše  Bosna i Hercegovina, nisu zakonom uređena.
Taj problem se, za sada, prikrivao raznim grantovima tzv. Međunarodne zajednice, kojima su se finansirale promotivne turističke brošure BiH, promotivni turistički web portal BiH, izložbeni štand BiH, turistički logo BiH, promotivni turistički filmovi i sl., a kako čujemo, grantom EU će se finansirati i izrada strategije turističkog razvoja Bosne i Hercegovine. Time se i dalje prikriva činjenica da turistička djelatnost (kao uostalom i mnoge druge) na nivou države Bosne i Hercegovine nije zakonima uređena.

U marketinškom smislu turistička destinacija je država, rijeđe geografski region ili najčešće mjesto, koje u sebi sadrži više turističkih atrakcija koje se na tržištu mogu ponuditi kao turistički proizvodi. U cilju razvoja turističke destinacije rade se strategije turističkog razvoja.
Iako Federacija Bosne i Hercegovine definitivno nije turistička destinacija nedavno smo dobili i strategiju turističkog razvoja FBIH do 2018 godine. To je rezultat političkih dogovora i dogovorenog okvira u kojemu svi živimo.

3. Kako se predstavljamo, koja je naša strategija marketinga i koji su to turistički brendovi Bosne i Hercegovine?

Svojevremeno je USAID kreirao turističku kampanju „Enjoy life“ kojom se Bosna i Hercegovina predstavila globalnoj publici ali bez obavljenog posla brendiranja BH turizma i donešene strategije marketinga.
Rezultati te kampanje su bili veoma pozitivni ali je bilo očigledno da filmski autori nisu imali projektni zadatak i da je mnogo toga ostavljeno njima na njihovu dosjetljivost i maštu.
To izgleda kao da se naprimjer, arhitekti da zadatak da projektira kuću ali mu se ne kaže da li je kuća za stanovanje ili rad, da li je kuća na moru ili planini, u gradu ili na selu…. Arhitekta potom projektira krasnu kuću (za naručioca veoma upitne upotrebne vrijednosti) i za projekat dobije svjetska priznanja.

U sjajno snimljenim turističkim promotivnim spotovima tako imamo svega. Jedna žena razvija pitu, majstori kuckaju tepsije, mladić (uz pomoć konopca) se baca u močvaru, neko se prevrće preko glave ili pravi špagu, planinski hodač nezainteresirano prolazi pored stećka (najvećeg kulturnog brenda BiH), ornitološki park ptica koji nudi foto safari se obilazi uz harmoniku i zurle, a sve uz ezan i zvukove crkvenih zvona.
U svakom slučaju vršiti turističku promociju države bez marketinške strategije i bez identificiranih ključnih elemenata turističke promocije može biti i  kontraproduktivno.

4. Ko proizvodi, finansira i promovira turistički proizvod?

Turističke agencije su u okviru turističke privrede jedine pozvane da proizvedu turistički proizvod. One su jedine pozvane da osmisle boravak, stvore neophodnu priču i da turistički proizvod prodaju.
Ambijent u kojem posluju turističke agencije u Bosni i Hercegovini je veoma nepovoljan za rad.
Kako napraviti turistički proizvod u zemlji u kojoj ne postoji institut cijena, u zemlji u kojoj su turističke atrakcije po pravilu nedostupne, bez turističke infrastrukture, bez vodičke službe, sa objektima sporne kategorizacije i klasifikacije i tako dalje, dakle svega onoga što je u obavezi države.
Situaciju dodatno komplikuje kontraproduktivna promocija turističkih resursa kada posjetioci traže da vide ono što im je u marketinškim promocijama obećano.

Najjača agencija u regionu je Islamska vjerska zajednica koja organizira putovanja na hadž ali su tu i drugi organizatori putovanja, team buildinga, savjetovanja, kongresa, raznih skupova u liku firmi, nevladinih organizacija, institucija (FIPA) i drugi,  iako po zakonu nisu ovlašteni za obavljanje tih poslova.
Praksa u svijetu je da se za svaku veliku priredbu formira konzorcijum zainteresiranih agencija koje u projekat ulože sredstva i kadrove.

Napokon, mi u Kantonu Sarajevo imamo jedinstvenog ministra za obrazovanje u svijetu koji je nezakonito zabranio putovanja učenika zbog  opasnosti od širenja tzv. „svinjske gripe“. Tim nedjelom je doveo pred stečaj veliki broj agencija u širem regionu Sarajeva (plaćeni avansi za smještaj i prevoz, izgubljena dobit…).

Proizvodnju turističkih proizvoda, a potom njihovu promociju u potpunosti finansiraju turističke agencije.
Ako znamo da su turističke agencije u Bosni i Hercegovini po pravilu marginalizirane, nelikvidne i usitnjene onda možemo utvrditi da je i to jedna od velikih prepreka razvoju turizma u Bosni i Hercegovini.
Agencije očekuju u sektoru turizma adekvatan sistem koji će kreirati politiku turizma, raditi na uređenju poslovnog ambijenta odnosno raditi na ispunjavanju obaveza države i lokalnih zajednica za razvoj turizma.

Prijedlog rješenja: Isti odgovor na sva četiri pitanja. Obezbijediti adekvatan organizacijski oblik koordiniranja aktivnosti u turizmu na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno ojačati nadležnosti postojećih institucija.