Turistički manekeni pored bosanskih stećaka

Naš ekspert za strateški razvoj turističke industrije u svojoj redovnoj kolumni analizira neke od kritičnih tačaka trenutnog stan ja, te ukazuje na neke od promašaja u promociji bh. turizma posljednjih godina
Op?irnije

Vizija turističkog razvoja BiH

Ekspert za strateško planiranje razvoja turizma u BiH Zoran Bibanović u svojoj prvoj kolumni za TURIZAMPLUS PORTAL daje jedan opći uvod u mogućnosti turističkog razvoja BiH. Ubuduće ćete na ovim stranicama imati priliku da čitate članke, kolumne i komentare naših suradnika koji će se baviti pitanja razvoja turizma u BiH

Piše: Zoran BIBANOVIĆ

Bosna i Hercegovina ima duboke korijene turističkog organiziranja i  raspolaže sa respektabilnim kulturnim, prirodnim, klimatskim, rekreativnim, kulturološkim, gastronomskim… resursima, sa kojima može u vrlo kratkom vremenu uhvatiti korak u razvoju turizma sa susjedima u regionu.
Nažalost, ti resursi nisu zaštićeni i valorizirani, a turistička privreda nije organizirana.

Mjesta stacionarnog  turizma ostaju obala Mediterana (Neum), sakralni turizam (Međugorje) i zimsko-sportski centri na planinama (Blidinje, Kupres, Vlašić, Igman, Bjelašnica, Jahorina). Ponuda banja  ostaje veoma skromna i bez velikih ulaganja  ne može računati na goste iz inozemstva. Časni izuzetak je ponuda Grupacije Reumal i Aquareumal u Fojnici i ponuda banje Vručica u Tesliću.
Od pojave modernog turizma do posljednjeg rata, Sarajevo je bilo jedna od četiri najveće turističke destinacije Jugoistočne Evrope (uz Atinu, Istanbul i Dubrovnik).

Ponuda Sarajeva za boravak gosta na  nekoliko dana može računati tek sa razvojem kongresnog, sajamskog, festivalskog, edukativnog, kulturološkog ili spomeničkog  turizma.Konzumenti stacionarne ponude mediteranske obale Jadrana (Dalmacija, region Dubrovnika i južnog Jadrana) hoće uplatiti jednodnevni, pa i dvodnevni izlet u unutrašnjost kopna (čitaj Bosna i Hercegovina) u dubinu do (za sada) 100 km. Gradnjom auto ceste interesna zona bi se produbila do 300 km. To isto manje važi za konzumente stacionarnog  sakralnog  i zimsko-sportskog turizma, koje karakteriziraju jasni razlozi putovanja i boravka.

Politiku turističkog sektora na nivou Bosne i Hercegovine u ovome trenutku nije moguće identificirati, naprosto zato što ona još uvijek ne postoji. Postoji i dalje samo mnoštvo pitanja koja ovaj put nećemo otvarati.
Pretpostavljam da naši čitaoci žele saznati od nekoga poput mene, kojim putem ići u razvoju turizma. Ako ne znaš kuda ideš, svi putevi su dobri – kaže lik iz filma Čarobnjak iz Oza.

Turizam u Bosni i Hercegovini valja razvijati i promovirati na promociji četiri stalna postulata: Priroda, kulturna baština, gostoljubivost ljudi i aktivnosti na otvorenom.
Ali mnoge zemlje na svijetu svoju turističku budućnost grade na tim elementima. Koje su onda naše prednosti u regionu i Europi koje nas čine posebnim? Šta uraditi odmah da ih sačuvamo i promoviramo?

Početak razvoja turizma u Bosni i Hercegovini započinje  prihvatanjem međunarodnih konvencija i  ispunjavanjem obaveza  prema potpisanim konvencijama. Hitna inventarizacija i procjena stanja  kulturnih i prirodnih   vrijednosti i njihova zaštita, izrada lokalnih akcionih planova za okoliš (LEAP) i izrada lokalnih akcionih planova za turizam (TAP) za svaku općinu u BiH na osnovu donesenog nacionalnog akcionog plana za okoliš i donesenim strategijama razvoja turizma, inventarizacija stanja zemljišnih resursa, biodiverziteta i njegova zaštita, pretpostavka je za  očuvanje općih vrijednosti.

Turizam u svijetu se nigdje nije razvio bez učešća države. U tom smislu identificirani su zadaci koji su u obavezi države. Na žalost još ne postoji politička volja na državnom nivou da se krene ka njihovom rješavanju.

Bosna i Hercegovina ne posjeduje atribute za razvoj masovnog turizma i vjerovatno nikada neće postati destinacija za masovni odmor evropskog prosječnog građanina. Stoga je nepotrebno porediti veličinu turističkih kapaciteta u Bosni i Hercegovini i susjednoj Hrvatskoj.
Suština, izbora pravca razvoja turizma u Bosni i Hercegovini je da broj noćenja ne smije da se izjednačava sa ostvarenim finansijskim prometom.
Za nas je dobar primjer Kostarika, koja ima samo milion turista ali koja zarađuje više dolara od mnogih turističkih velesila.

Po podacima Svjetske turističke organizacije – WTO, klijentela u eko turizmu (kulturne i prirodne atrakcije) prosječno dnevno potroši 283 € na dan. Skoro 75% te klijentele potroši između četiri i osam hiljada eura na putovanju gdje se na jednoj destinaciji zadržavaju u prosjeku 6 dana. Oko 25% navedene klijentele potroši više od osam hiljada eura na putovanju. Po podacima profesora Univerziteta u Oregonu Gregori Ringera razvoj eko turizma u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi bilježi rast od 40% u posljednjih deset godina i ne osjeća posljedice svjetske ekonomske krize.
Primjenjujući ove podatke nije teško izračunati prihod koji ostvari Slovenija koja bilježi 70.000 osoba godišnje na raftingu i oko 70.000 posjetilaca na kajak/kanu atrakciji.

Istovremeno konvencionalni turista koji koristi odmor u hotelima, hotelskim resortima, cruzerima… spreman je maksimalno potrošiti 158 € na dan. Ovaj vid turizma po prvi put od postanka modernog turizma osjeća posljedice svjetske ekonomske krize.

Planinski lanac Dinarida raspolaže sjajnim uvjetima za razvoj eko-turističke ponude i razvoj aktivnosti na otvorenom (zimske i ljetne aktivnosti na planinama, aktivnosti na vodi…). Ponuda koju valja strateški razvijati je ponuda  putovanja tematskim turističkim itinererima (Putevima starih gradova; Foto safari jedinstvenim nekropolama svijeta; Putevima Parkova prirode;  Putevima vjere; Putevima agri-turizma; Putevima sira, vina i duhana; Putevima legendi i špilja…).  Ponudu soft-turizma Bosne i Hercegovine valja uputiti zahtijevnijem evropskom pa i svjetskom gostu, koji u pravilu putuje u manjim grupama, koristeći usluge agencija ili koristi  turističke karte sa itinererima  i web stranice. Takva šarolika turistička ponuda, začinjena sa gastronomskim proizvodima sa geografskim porijeklom, proizvodima načinjenim na tradicionalan način, klimatskim činiocima, kulturnom i prirodnom baštinom… zadržaće goste u Bosni i Hercegovini više dana. Turističke objekte i tematske itinerere valja umrežavati.
Dio evropskog turističkog kolača Bosna i Hercegovina može uzeti razvojem omladinskog turizma i studentske razmjene. Za takav razvoj (napr. Study tour for your profession i ISIC projekat) neophodna je saradnja agencija i barem jednog univerziteta u Bosni i Hercegovini.

Mine i zaostala eksplozivna sredstva su najstrašniji zaostaci iz minulog rata i njihovo postojanje niko ne spori. Međutim one ne pradstavljaju  prepreku za razvoj eko-turističke ponude Bosne i Hercegovine.

Za zemlju i grad Sarajevo, u kojem je zabilježeno da je prvi javni toalet izgrađen davne 1526 godine na Kovačima, nedozvoljivo je da je danas  evidentan nedostatak javnih toaleta. Posebno je važan zadatak države na svim nivoima vlasti propisivanje minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta za rad toaleta u svim objektima otvorenim za javnost i postavljanje saobraćajne i turističke signalizacije. Toalet je conditio sine qua non za bilo koji oblik turizma, a takođe je ogledalo kulturnog i civilizacijskog nivoa jednog naroda, odnosno države.

Napokon, radeći u turističkom posredovanju, iskustva ukazuju  da ne treba čekati  rješavanja nagomilanih problema koji otežavaju razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.
Iskustvo rada u turizmu ukazuje da svako zainteresiran za učešće u  turističkom poslovanju valja da  donese odluku, ne čekajući na druge (to pravilo važi kako za pojedince, tako i za lokalnu vlast), o tome kakvo je njegovo mjesto unutar ukupne turističke ponude. Njegovo djelovanje u turizmu valja da respektira lokalne potrebe i da uočava stalne promjene koje donosi život, a na koje pojedinac ne može da utiče. Ovo treba shvatiti kao poziv za učešće u stvaranju  turističkog proizvoda, svako na svome terenu i prema sklonostima, u saradnji sa državnim službama, a kako će učestvovati i kojom djelatnošću će se baviti  neka odluče lokalne potrebe i on sam.

Fotogalerija: U susret zimi…

JAHORINA: U susret zimi…

Na Jahorini je danas upriličena cermonija otvaranja manifestacije “U susret zimi – u susret prijateljima” koju su organizirali grad Istočno Sarajevo, Turistička organizacija grada Istočno Sarajevo, Olimpijski centar Jahorina, Udruženje hotelijera “Jahorina” i medijsko-poslovni koncept “Turizam plus” , pod pokroviteljstvom Ministarstva trgovine i turizma RS. Op?irnije

Eko-incident: Pomor ribe u Drinjači

U Kladnju se juče u popodnevnim satima desio eko – incident u kome je došlo do pomora ribe u rijeci Drinjači na dijelu od novog naselja u ulici 16. muslimanske brigade do naselja Vitalj.

Na lice mjesta izašli su pripadnici Policijske stanice Kladanj, kantonalni vodoprivredni inspektor i predstavnici Službe za Civilnu zaštitu. Općinski načelnik Fuad Imamović je o svemu odmah obavijestio javnost i naredio kontinuirani terenski rad nadležnih institucija. Op?irnije

Pismo Mujezinoviću za zaštitu Vjetrenice

Vodeći stručnjak za zaštitu krša Elery Hamilton-Smith uputio je pismo međunarodnim i bh. vlastima tražeći zaštitu špilje Vjetrenice, te ponudivši stručnu pomoć za njezino održivo uređenje, saopšteno je iz Speleološke udruge “Vjetrenica” Popovo polje. Op?irnije

Završen 8. međunarodni kamp “Vjetrenica – Popovo polje”

Osmi međunarodni speleološki kamp “Vjetrenica – Popovo polje” uspješno je završen, premda je protekao u sjeni negativne atmosfere koja je posljedica protuzakonitih radnji na Vjetrenici, stoji u saopštenju iz Speleološke udruge “Vjetrenica-Popovo polje”. Op?irnije