Piše:  Zoran Bibanović

Iz  mnoštva otvorenih pitanja turističkog  razvoja Bosne i Hercegovine, a koja su u obavezi države,  izdvajam  samo četiri grupe pitanja  za koje smatram da predstavljaju ozbiljnu prepreku razvoju turizma  iz aspekta agencija (posredovanje u turizmu).
1.    Koja nam je adresa ?
2.    Kako smo organizirani?
3.    Kako se predstavljamo?
4.    Ko proizvodi turističke proizvode?

1. Zašto nam je potrebna adresa za turizam na nivou Bosne i Hercegovine?

Na ovo pitanje valja odmah odgovoriti. Adresa nam je potrebna radi neophodne koordinacije i informiranja subjekata u turizmu na nivou države u svakodnevnim slučajevima upita iz svijeta koji idu preko državnih institucija, a sa druge strane da informira o otvorenim pitanjima  u ciju stvaranja politike turističkog sektora. Za to  nam je potreban adekvatan organizacijski oblik na nivou države, a to je i odgovor i na ostala tri pitanja.

U poslijeratnom periodu mnogi veliki tour operatori  i turističke institucije zainteresirani za turističku ponudu Bosne i Hercegovine, stižu u zemlju, po pravilu, upućujući pismo namjera našoj ambasadi u zemlji gdje je operator  registriran, ujedno tražeći kontakt sa zainteresiranim lokalnim agencijama za predloženi program. Ekonomski odio iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine to pismo potom proslijeđuje nekome ili ga ne proslijeđuje nikom.
Kao posljedicu imamo niz veoma neugodnih situacija, kada nas, mislim na Udruženje turističkih agencija u Bosni i Hercegovini, obavještavaju doslovno dva, tri dana pred dolazak stranih operatora iako su oni u kontaktu sa institucijama države veoma često više od godinu dana.
Konkretnih primjera na žalost ima veoma mnogo od kojih spominjem samo posljednju  posjetu Japanske turističke delegacije Bosni i Hercegovini za koju smo saznali  doslovno dva  dana prije dolaska.
Ministarstvo vanjskih poslova je od nas tražilo da se susretnemo sa delegacijom iz Japana i da  prezentiramo naše programe istovremeno nam nisu znali reći ko dolazi, kakav je program boravka i u koje vrijeme da se sretnemo. Posrednim putem (informirani od kolega iz Hrvatske)  mi smo saznali da dolazi japanska turistička delegacija veoma visokog  nivoa u organizaciji i po  programu boravka u Bosni i Hercegovini koji je napravila hrvatska agencija Uni Line iz Pule.
Razlog njihove posjete, saznaćemo kasnije, je namjera da naprave turistički most Tokio – Beč i da na petnaestodnevni program turističkog obilaska našeg regiona dovedu oko dva miliona Japanaca. Japanci su izjavili da su planirali program boravka od jednog dana ali da će razmisliti da program boravka možda produže za još jedan dan.
Uvjereni smo da je navedena delegacija mnogo ranije najavila svoj dolazak državnim organima i da smo zajedno i na vrijeme  mogli osmisliti njihov boravak.

2. Kako je turistička djelatnost organizirana i kako se domišljamo u cilju promocije turizma?

Opće poznato je da je turistička djelatnost u Bosni i Hercegovini zakonima uređena na nivoima entiteta. Tim zakonima je predviđeno da Federaciju Bosne i Hercegovine u zemlji i svijetu  promovira i da osniva predstavništva u inostranstvu Turistička zajednica FBiH – TZ FBIH, a Republiku Srpsku Turistička organizacija RS – TORS.

Sva domišljanja, kako i na koji način, promovirati turizam na zajedničkom štandu, na kojem piše  Bosna i Hercegovina, nisu zakonom uređena.
Taj problem se, za sada, prikrivao raznim grantovima tzv. Međunarodne zajednice, kojima su se finansirale promotivne turističke brošure BiH, promotivni turistički web portal BiH, izložbeni štand BiH, turistički logo BiH, promotivni turistički filmovi i sl., a kako čujemo, grantom EU će se finansirati i izrada strategije turističkog razvoja Bosne i Hercegovine. Time se i dalje prikriva činjenica da turistička djelatnost (kao uostalom i mnoge druge) na nivou države Bosne i Hercegovine nije zakonima uređena.

U marketinškom smislu turistička destinacija je država, rijeđe geografski region ili najčešće mjesto, koje u sebi sadrži više turističkih atrakcija koje se na tržištu mogu ponuditi kao turistički proizvodi. U cilju razvoja turističke destinacije rade se strategije turističkog razvoja.
Iako Federacija Bosne i Hercegovine definitivno nije turistička destinacija nedavno smo dobili i strategiju turističkog razvoja FBIH do 2018 godine. To je rezultat političkih dogovora i dogovorenog okvira u kojemu svi živimo.

3. Kako se predstavljamo, koja je naša strategija marketinga i koji su to turistički brendovi Bosne i Hercegovine?

Svojevremeno je USAID kreirao turističku kampanju „Enjoy life“ kojom se Bosna i Hercegovina predstavila globalnoj publici ali bez obavljenog posla brendiranja BH turizma i donešene strategije marketinga.
Rezultati te kampanje su bili veoma pozitivni ali je bilo očigledno da filmski autori nisu imali projektni zadatak i da je mnogo toga ostavljeno njima na njihovu dosjetljivost i maštu.
To izgleda kao da se naprimjer, arhitekti da zadatak da projektira kuću ali mu se ne kaže da li je kuća za stanovanje ili rad, da li je kuća na moru ili planini, u gradu ili na selu…. Arhitekta potom projektira krasnu kuću (za naručioca veoma upitne upotrebne vrijednosti) i za projekat dobije svjetska priznanja.

U sjajno snimljenim turističkim promotivnim spotovima tako imamo svega. Jedna žena razvija pitu, majstori kuckaju tepsije, mladić (uz pomoć konopca) se baca u močvaru, neko se prevrće preko glave ili pravi špagu, planinski hodač nezainteresirano prolazi pored stećka (najvećeg kulturnog brenda BiH), ornitološki park ptica koji nudi foto safari se obilazi uz harmoniku i zurle, a sve uz ezan i zvukove crkvenih zvona.
U svakom slučaju vršiti turističku promociju države bez marketinške strategije i bez identificiranih ključnih elemenata turističke promocije može biti i  kontraproduktivno.

4. Ko proizvodi, finansira i promovira turistički proizvod?

Turističke agencije su u okviru turističke privrede jedine pozvane da proizvedu turistički proizvod. One su jedine pozvane da osmisle boravak, stvore neophodnu priču i da turistički proizvod prodaju.
Ambijent u kojem posluju turističke agencije u Bosni i Hercegovini je veoma nepovoljan za rad.
Kako napraviti turistički proizvod u zemlji u kojoj ne postoji institut cijena, u zemlji u kojoj su turističke atrakcije po pravilu nedostupne, bez turističke infrastrukture, bez vodičke službe, sa objektima sporne kategorizacije i klasifikacije i tako dalje, dakle svega onoga što je u obavezi države.
Situaciju dodatno komplikuje kontraproduktivna promocija turističkih resursa kada posjetioci traže da vide ono što im je u marketinškim promocijama obećano.

Najjača agencija u regionu je Islamska vjerska zajednica koja organizira putovanja na hadž ali su tu i drugi organizatori putovanja, team buildinga, savjetovanja, kongresa, raznih skupova u liku firmi, nevladinih organizacija, institucija (FIPA) i drugi,  iako po zakonu nisu ovlašteni za obavljanje tih poslova.
Praksa u svijetu je da se za svaku veliku priredbu formira konzorcijum zainteresiranih agencija koje u projekat ulože sredstva i kadrove.

Napokon, mi u Kantonu Sarajevo imamo jedinstvenog ministra za obrazovanje u svijetu koji je nezakonito zabranio putovanja učenika zbog  opasnosti od širenja tzv. „svinjske gripe“. Tim nedjelom je doveo pred stečaj veliki broj agencija u širem regionu Sarajeva (plaćeni avansi za smještaj i prevoz, izgubljena dobit…).

Proizvodnju turističkih proizvoda, a potom njihovu promociju u potpunosti finansiraju turističke agencije.
Ako znamo da su turističke agencije u Bosni i Hercegovini po pravilu marginalizirane, nelikvidne i usitnjene onda možemo utvrditi da je i to jedna od velikih prepreka razvoju turizma u Bosni i Hercegovini.
Agencije očekuju u sektoru turizma adekvatan sistem koji će kreirati politiku turizma, raditi na uređenju poslovnog ambijenta odnosno raditi na ispunjavanju obaveza države i lokalnih zajednica za razvoj turizma.

Prijedlog rješenja: Isti odgovor na sva četiri pitanja. Obezbijediti adekvatan organizacijski oblik koordiniranja aktivnosti u turizmu na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno ojačati nadležnosti postojećih institucija.

Piše: Zoran BIBANOVIĆ

Bosna i Hercegovina ima duboke korijene turističkog organiziranja i  raspolaže sa respektabilnim kulturnim, prirodnim, klimatskim, rekreativnim, kulturološkim, gastronomskim… resursima, sa kojima može u vrlo kratkom vremenu uhvatiti korak u razvoju turizma sa susjedima u regionu.
Nažalost, ti resursi nisu zaštićeni i valorizirani, a turistička privreda nije organizirana.

Mjesta stacionarnog  turizma ostaju obala Mediterana (Neum), sakralni turizam (Međugorje) i zimsko-sportski centri na planinama (Blidinje, Kupres, Vlašić, Igman, Bjelašnica, Jahorina). Ponuda banja  ostaje veoma skromna i bez velikih ulaganja  ne može računati na goste iz inozemstva. Časni izuzetak je ponuda Grupacije Reumal i Aquareumal u Fojnici i ponuda banje Vručica u Tesliću.
Od pojave modernog turizma do posljednjeg rata, Sarajevo je bilo jedna od četiri najveće turističke destinacije Jugoistočne Evrope (uz Atinu, Istanbul i Dubrovnik).

Ponuda Sarajeva za boravak gosta na  nekoliko dana može računati tek sa razvojem kongresnog, sajamskog, festivalskog, edukativnog, kulturološkog ili spomeničkog  turizma.Konzumenti stacionarne ponude mediteranske obale Jadrana (Dalmacija, region Dubrovnika i južnog Jadrana) hoće uplatiti jednodnevni, pa i dvodnevni izlet u unutrašnjost kopna (čitaj Bosna i Hercegovina) u dubinu do (za sada) 100 km. Gradnjom auto ceste interesna zona bi se produbila do 300 km. To isto manje važi za konzumente stacionarnog  sakralnog  i zimsko-sportskog turizma, koje karakteriziraju jasni razlozi putovanja i boravka.

Politiku turističkog sektora na nivou Bosne i Hercegovine u ovome trenutku nije moguće identificirati, naprosto zato što ona još uvijek ne postoji. Postoji i dalje samo mnoštvo pitanja koja ovaj put nećemo otvarati.
Pretpostavljam da naši čitaoci žele saznati od nekoga poput mene, kojim putem ići u razvoju turizma. Ako ne znaš kuda ideš, svi putevi su dobri – kaže lik iz filma Čarobnjak iz Oza.

Turizam u Bosni i Hercegovini valja razvijati i promovirati na promociji četiri stalna postulata: Priroda, kulturna baština, gostoljubivost ljudi i aktivnosti na otvorenom.
Ali mnoge zemlje na svijetu svoju turističku budućnost grade na tim elementima. Koje su onda naše prednosti u regionu i Europi koje nas čine posebnim? Šta uraditi odmah da ih sačuvamo i promoviramo?

Početak razvoja turizma u Bosni i Hercegovini započinje  prihvatanjem međunarodnih konvencija i  ispunjavanjem obaveza  prema potpisanim konvencijama. Hitna inventarizacija i procjena stanja  kulturnih i prirodnih   vrijednosti i njihova zaštita, izrada lokalnih akcionih planova za okoliš (LEAP) i izrada lokalnih akcionih planova za turizam (TAP) za svaku općinu u BiH na osnovu donesenog nacionalnog akcionog plana za okoliš i donesenim strategijama razvoja turizma, inventarizacija stanja zemljišnih resursa, biodiverziteta i njegova zaštita, pretpostavka je za  očuvanje općih vrijednosti.

Turizam u svijetu se nigdje nije razvio bez učešća države. U tom smislu identificirani su zadaci koji su u obavezi države. Na žalost još ne postoji politička volja na državnom nivou da se krene ka njihovom rješavanju.

Bosna i Hercegovina ne posjeduje atribute za razvoj masovnog turizma i vjerovatno nikada neće postati destinacija za masovni odmor evropskog prosječnog građanina. Stoga je nepotrebno porediti veličinu turističkih kapaciteta u Bosni i Hercegovini i susjednoj Hrvatskoj.
Suština, izbora pravca razvoja turizma u Bosni i Hercegovini je da broj noćenja ne smije da se izjednačava sa ostvarenim finansijskim prometom.
Za nas je dobar primjer Kostarika, koja ima samo milion turista ali koja zarađuje više dolara od mnogih turističkih velesila.

Po podacima Svjetske turističke organizacije – WTO, klijentela u eko turizmu (kulturne i prirodne atrakcije) prosječno dnevno potroši 283 € na dan. Skoro 75% te klijentele potroši između četiri i osam hiljada eura na putovanju gdje se na jednoj destinaciji zadržavaju u prosjeku 6 dana. Oko 25% navedene klijentele potroši više od osam hiljada eura na putovanju. Po podacima profesora Univerziteta u Oregonu Gregori Ringera razvoj eko turizma u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi bilježi rast od 40% u posljednjih deset godina i ne osjeća posljedice svjetske ekonomske krize.
Primjenjujući ove podatke nije teško izračunati prihod koji ostvari Slovenija koja bilježi 70.000 osoba godišnje na raftingu i oko 70.000 posjetilaca na kajak/kanu atrakciji.

Istovremeno konvencionalni turista koji koristi odmor u hotelima, hotelskim resortima, cruzerima… spreman je maksimalno potrošiti 158 € na dan. Ovaj vid turizma po prvi put od postanka modernog turizma osjeća posljedice svjetske ekonomske krize.

Planinski lanac Dinarida raspolaže sjajnim uvjetima za razvoj eko-turističke ponude i razvoj aktivnosti na otvorenom (zimske i ljetne aktivnosti na planinama, aktivnosti na vodi…). Ponuda koju valja strateški razvijati je ponuda  putovanja tematskim turističkim itinererima (Putevima starih gradova; Foto safari jedinstvenim nekropolama svijeta; Putevima Parkova prirode;  Putevima vjere; Putevima agri-turizma; Putevima sira, vina i duhana; Putevima legendi i špilja…).  Ponudu soft-turizma Bosne i Hercegovine valja uputiti zahtijevnijem evropskom pa i svjetskom gostu, koji u pravilu putuje u manjim grupama, koristeći usluge agencija ili koristi  turističke karte sa itinererima  i web stranice. Takva šarolika turistička ponuda, začinjena sa gastronomskim proizvodima sa geografskim porijeklom, proizvodima načinjenim na tradicionalan način, klimatskim činiocima, kulturnom i prirodnom baštinom… zadržaće goste u Bosni i Hercegovini više dana. Turističke objekte i tematske itinerere valja umrežavati.
Dio evropskog turističkog kolača Bosna i Hercegovina može uzeti razvojem omladinskog turizma i studentske razmjene. Za takav razvoj (napr. Study tour for your profession i ISIC projekat) neophodna je saradnja agencija i barem jednog univerziteta u Bosni i Hercegovini.

Mine i zaostala eksplozivna sredstva su najstrašniji zaostaci iz minulog rata i njihovo postojanje niko ne spori. Međutim one ne pradstavljaju  prepreku za razvoj eko-turističke ponude Bosne i Hercegovine.

Za zemlju i grad Sarajevo, u kojem je zabilježeno da je prvi javni toalet izgrađen davne 1526 godine na Kovačima, nedozvoljivo je da je danas  evidentan nedostatak javnih toaleta. Posebno je važan zadatak države na svim nivoima vlasti propisivanje minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta za rad toaleta u svim objektima otvorenim za javnost i postavljanje saobraćajne i turističke signalizacije. Toalet je conditio sine qua non za bilo koji oblik turizma, a takođe je ogledalo kulturnog i civilizacijskog nivoa jednog naroda, odnosno države.

Napokon, radeći u turističkom posredovanju, iskustva ukazuju  da ne treba čekati  rješavanja nagomilanih problema koji otežavaju razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.
Iskustvo rada u turizmu ukazuje da svako zainteresiran za učešće u  turističkom poslovanju valja da  donese odluku, ne čekajući na druge (to pravilo važi kako za pojedince, tako i za lokalnu vlast), o tome kakvo je njegovo mjesto unutar ukupne turističke ponude. Njegovo djelovanje u turizmu valja da respektira lokalne potrebe i da uočava stalne promjene koje donosi život, a na koje pojedinac ne može da utiče. Ovo treba shvatiti kao poziv za učešće u stvaranju  turističkog proizvoda, svako na svome terenu i prema sklonostima, u saradnji sa državnim službama, a kako će učestvovati i kojom djelatnošću će se baviti  neka odluče lokalne potrebe i on sam.

Ovom prilikom ministar trgovine i turizma RS i predsjednik Organizacionoig odbora manifestacije Predrag Gluhović iskazao je spremnost Vlade RS da nastavi podržavati projekte u turizmu.

Novu zimsku turističku sezonu na Jahorini obilježit će i neki noviteti:

- S obzirom da smo imali jako puno primjedbi zbog stanja naših žičara, s ponosom mogu reći da smo riješili i taj problem. U rad će biti pušten šestosjed Ogorjelica 25. decembra, dok će šestosjed Poljice u funkciji biti oko 5. januara 2010. godine – izjavio je za DEPO Savo Kovač, direktor Turističke organizacije grada Istočno Sarajevo.

Globalna kriza je zadesila i oblast turizma ali se to nastoji prevazići novim konceptima i agresivnijom propagandom, kazao je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Vinko Radovanović dodajući da će se i dalje raditi na poboljšanju kvaliteta i razvoju novih turističkih usluga.

U sklopu manifestacije “U susret zimi – u susret prijateljima” u hotelu Bistrica bio je organiziran mali gastro sajam na kojem su proizvođači mogli predstaviti i pokazati svoje proizvode, tako da su posjetitelji imali priliku degustirati razne specijalitete, od domaćih vina i rakija do gulaša od srnećeg mesa.

Poslije ove promotivne manifestacije slijede gastro-kulturni susreti “Trpeza ljubavi na Jahorini”, a onda “U posjeti prijateljima” u sklopu čega će Jahorina biti promovirana kako u BiH, tako i u regiji.
(DEPO, TURIZAMPLUS/Dina Ganibegović)

Na lice mjesta izašli su pripadnici Policijske stanice Kladanj, kantonalni vodoprivredni inspektor i predstavnici Službe za Civilnu zaštitu. Općinski načelnik Fuad Imamović je o svemu odmah obavijestio javnost i naredio kontinuirani terenski rad nadležnih institucija.

- Uvjeren sam da ćemo vrlo brzo otkriti uzroke pomora ribe u Drinjači. Naravno, uslijediće i sankcije za vinovnike ovog ekološkog incidenta – naglašava načelnik Imamović.

Članovi Ribolovnog društvo Kladanj su takođe izašli na teren, da bi pomogli da se što prije nađu uzroci ovog neprirodnog pomora ribe. O svemu je obaviještena i Kantonalna inspekcija za vodoprivredu.

Još uvijek se čekaju analize vode iz Institituta za hemijski inžinjering Tuzla i uginule ribe, koja je poslana na ispitivanje na Veterinarski fakultet u Sarajevu. Nakon što analize budu jasne, oni koji su prouzrokovali incident će biti zakonski sankcionisani.

U pismu, upućenom federalnom premijeru Mustafi Mujezinoviću izražena je duboka zabrinutost zbog štete koja se nanosi špilji Vjetrenica, jednog, kako se navodi od najznačajnijih primjera krške baštine u svijetu.

- Ovo područje obuhvaća znatan skup reljefnih oblika i uključuje ogroman i cjelovit dio Popova polja, špilje Vjetrenice i zaravni iznad špilje. Špilja ima jedinstvenu morfologiju i mikro-meteorologiju i jedan je od najvećih primjera podzemne bio-raznolikosti u svijetu. Ona je nesumnjivo jedan od najznačajnijih primjera prirodne baštine u kršu – stoji u pismu, te se ističe kako je za žaljenje da se trenutni razvoj špilje za turističke svrhe provodi bez stručnosti, koju takav složen i važan položaj zahtjeva.

Također, navodi se kako se zajedno s neprikladnim pumpanjem vode iz pećinskog sustava, nepravilnog korištenja poljoprivrednih kemikalija, izgradnjom kamenoloma i izuzetno loše prakse pri ekspolataciji, stvara velika degradacija prirodnih vrijednosti tog lokaliteta.

- Vjerujem da će se razmjeri štete koju nanosite Vi i vaše kolege iz Vlade zanemarivanjem odgovarajuće zaštite i očuvanja ovog kraja, odraziti u budućnosti čime ćete diskreditirati sami sebe. To će biti tragedija za budućnost vaše zemlje i za odnos koji bi vaša Vlada trebala imati s vladama širom svijeta. Veoma je važno osnovati stručnu grupu koja će procijeniti što treba učiniti kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita i upravljanje. Osobno znam i radio sam s mnogim ljudima koji bi trebali biti u sastavu te stručne grupe – navodi se u pismu i dodaje: – Ako uvažite moju zabrinutost i odlučite djelovati, ja bih još jednom rado posjetio vašu zemlju i pomogao u osnivanju spomenute grupe. Bilo bi mi također drago nadgledati proces planiranja i pružiti pomoć kako bi započela njegova provedba.

Inače, Elery Hamilton-Smith sveučilišni je australski profesor i član Svjetske komisije za zaštićena područja i Komisije za okoliš, ekonomsku i socijalnu politiku Međunarodne unije za zaštitu prirode.

Pismo slična sadržaja, Hamilton-Smith uputio je i Konvenciji biološke raznolikosti, Bernskoj konvenciji, ministru civilnih poslova BiH Sredoju Noviću, Državnoj komisiji za UNESCO, Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, zamjeniku premijera i ministru kulture i sporta FBiH Gavrilu Grahovcu i drugima.

Ističu kako štetne radove na osvjetljenju Vjetrenice svakodnevno izvodi opština Ravno, unatoč upozorenjima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika od 13. avgusta ove godine. Kroz kamp koji je imao sjedište na tri mjesta ostvario se višeslojan speleološki program. U četiri dana izmjerena je nacrtana Doljašnica, najveći aktivni ponor Popova polja, obavljen je njezin biološki pregled i uzeti su uzorci za laboratorijsko istraživanje specifičnog kalcitnog sedimenta.

Vjetrenica i obližnja pećina Bjelušica pregledane su ciljano za potrebe projekta molekularnog genetskog određenja endemskih životinjskih vrsta Bosne i Hercegovine, koji provodi Institut za genetska istraživanja iz Sarajeva. U Doljašnici i Donjoj Vjetrenici, u kojoj je po ocjenama biospeleologa zapažena iznimno niska razina vode, nađeni su zanimljivi organizmi koji se nisu mogli odrediti bez laboratorijske pretrage.

Ponovo su detaljno pregledana neka mjesta u Vjetrenici i sakupljen materijal za studiju o izumrlim leopardima u Vjetrenici. Obavljena su terenska istraživanja reljefa Popova polja i na dva mjesta postavljeni su dodatni uređaji za mjerenje trošenja stijena. Prethodnih godina postavljeni uređaju sugeriraju da se radi o znatno bržoj koroziji vapnenca nego u sjevernom dijelu Dinarskog krša, ali za ozbiljniji zaključak treba mnogo godina mjerenja, stoji u saopštenju.

Inače, istraživanja se provode u sklopu projekta Akademije znanosti i umjetnosti BiH kojeg financira UNESCO-ov program znanstvene participacije za upis Vjetrenica na Svjetsku listu, te ga financijski podržava federalno Ministarstvo okoliša i turizma.

U kampu je sudjelovalo 15 speleologa iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Prvi put nastupili su članovi netom registriranog Biospleoeloškog društva u Bosni i Hercegovini. Dva speleologa sudjelovala su na nedavnom Kongresu Međunarodne speleološke unije održanom u Teksasu, te su izvijestili članove kampa o raspravi koja je vođena na tom Kongresu o Vjetrenici. Naime, Kongres je zadužio Komisiju za zaštitu pećina da sastavi izvješće o Vjetrenici.

Iz Speleološke udruge “Vjetrenica-Popovo polje” ističu kako su zadnjeg dana kampa doživjeli prijetnju da moraju za pet minuta napustiti ‘gradilište’.

- Pećina koja je čitavu istoriju do modernih vremena bila najsvetiji dio Popova polja, najstarije mjesto istraživanja krša u regiji i danas dokazano biološki najbogatija pećina u svijetu, umjesto da zaslužno postane simbol Bosne i Hercegovine i bude adekvatno zaštićena, prepuštena je za protuzakonito gradilište – navodi se u saopštenju.