Komesar za okoliš Janez Potočnik rekao je:

- Bioraznolikost je prirodni pokretač za našu budućnost i mi je moramo naučiti tretirati s oprezom. Nadam se da će ova kampanja pomoći tome i podići svijest o potrebi da budemo bolji prema prirodnom svijetu o kojem ovisimo.

Anketa “Stavovi prema bioraznolikosti” pokazuje da samo 38% Evropljana poznaje značenje pojma bioraznolikost, iako je još 28% čulo za njega, ali ne znaju njegovo značenje. Većina smatra kako je gubitak bioraznolikosti ozbiljan problemali ne misle da će osobno biti pogođeni uticajima gubitaka biološke raznolikosti, dok se samo 17% ispitanika slažu da su već na neki način pogođeni. Na pitanje o najvažnijim prijetnjama za biodiverzitet, 27% prioritetnim navodi zagađenje, 26% katastrofe koje je izazvao čovjek. Glavni razlog građana za njihov nedostatak akacija za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti je niska svijest o tome što se može učiniti.

EU kampanja, koja se podudara s UN proglašenjem 2010. kao godine biološke raznolikosti, ima za cilj podizanje svijesti o problemu putem web stranice, video isječaka, PR aktivnosti, ulične umjetnosti i medija, uključujući i socijalne medije. Glavna svrha kampanje biće pokazati građanima stvarni uticaj gubitaka biološke raznovrsnosti u svakodnevnom životu, sa fokusom na akcije koje građani mogu poduzeti kako bi spriječili takve gubitke. Kampanja se vrti oko slogana – “U ovome smo svi zajedno”.

Primarni cilj kampanje je da se problem /pitanje bioraznolikosti što više upozna, da se osigura da građani razumiju potencijalne posljedice gubitaka i da mogu učiniti nešto da to zaustave. Kampanja će imati obrazovnu dimenziju koja otkriva prednosti koje donosi biološka raznolikosti, a posebno naglašava ideju usluga ekosistema i opasnosti od njihova nestanka.

Globalna biološka raznolikost je ozbiljno ugrožena, s vrstama koje nestaju u stopi od 100 do 1000 puta većoj od normalne stope.Procjenjuje se da više od jednoj trećini vrsta prijeti izumiranje, a 60% usluga ekosistema Zemlje je degradirano posljednjih 50 godina. Ljudske aktivnosti uzrokuju gubitak preko promjene korištenja zemljišta, prekomjernog iskorištavanja, neodrživih praksi, zagađenja i uvođenja invazivnih vrsta , što dovodi do uništavanja staništa i vrsta, fragmentacije i degradacije. Promjena klime je također faktor.

EU ministri za zaštitu okoliša raspravljali su nove ciljeve u pogledu biološke raznolikosti sredinom marta, te dogovorili da se zaustavi gubitak biološke raznolikosti i degradacija ekosistema i da ih se vratiti što je moguće brže do 2020. godine. Također su navedene dugoročne vizije za 2050.godinu, a do tada biološke raznolikosti treba zaštititi, vrijednovati i adekvatno obnoviti. Takođe se pozvalo da ciljevi biološke raznolikost budu jasniji u raznim EU politikama i strategijama.
(ceppei/dg)

Počasni gost festivala su Sjedinjene Američke Države.

Pitanja budućnosti planete na globalnom planu dobila su dramatične razmjere do apokaliptičnih predviđanja, a naučna argumentacija sve temeljitije potvrđuje opasnosti od zagađenja i globalnog otopljavanja za zdrav život na Zemlji.

Festival EKO OKO zato nastoji predstavljanjem filmova, izložbi i drugih pratećih sadržaja umjetnika iz Sarajeva, Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta, omogućiti bosanskohercegovačkoj publici da direktno učestvuje i upoznaje dešavanja i kretanja u umjetnosti, nove poetike, stilove i nove medije, ali i različita viđenja i rješenja problema s kojima se suočavamo u savremenom svijetu.

Na Festivalu će biti prikazano 20 filmova autora iz devet zemalja – Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Egipta, Velike Britanije, Irana, Španije, Francuske, Švicarske i Bosne i Hercegovine.

U konkurenciji za zlatnu, srebrenu i bronzanu pahuljicu bit će 17 filmova, koje će ocjenjivati žiri Festivala u sastavu – Slaviša Mašić, dr. Vladimir Beus, Nedžad Begović, Dino Kassalo i dr. Samir Đug.

Izvan takmičarske konkurencije 5. marta bit će prikazana tri američka filma, među kojima je i film “Odgovor Amerike na klimatske promjene” koji je američki predsjednik Barack Obama predstavio na Samitu u Kopenhagenu.

Osim filmova bit će predstavljena dva posebna programa – izložba/videoinstalacija “Bosanski brdski konj”, autora Dine Kassala i predstava Altteatra iz Sarajeva “Sanjao sam sve je bijelo”.

Ulaz za sve projekcije bit će besplatan, saopćeno je iz Pres-službe Festivala.
(FENA/dg)

Udruženje dramskih umjetnika “Altteatar” u sklopu aktivnosti projekta “Jačanje javne svijesti o zaštiti okoliša i promoviranju kulture o zaštiti okoliša kroz eko teatar” priprema pozorišnu predstavu za djecu “Sanjao sam sve je bijelo”.

Predstava ima za cilj podizanje svijesti kod učenika osnovnih škola o važnosti zaštite i očuvanja životne sredine te usmjeravanje učenika ka društveno odgovornom pojedincu edukativno-odgojnim programima.

Ovakav pristup učenja kroz igru ima višestruke prednosti i beneficije za djecu: razvijaju spoznaju o sebi kao dijelu prirode koji treba da živi u skladu s prirodom, a ne da je podredi sebi, uče kako njihove aktivnosti kao pojedinca mogu doprinijeti očuvanju okoliša, razvijaju vještinu komunikacije i izražavanja pred publikom, uče da budu dio tima i rade i komuniciraju s ostalim članovima u timu te prevazilaženje nacionalnih i kulturnih razlika kroz kreativan rad kao i socijalizacija povučenih učenika.

“Sanjao sam sve je bijelo” priča je o Bijelom Čarobnjaku koji uz pomoć prijatelja Puhova, mitskih stvorenja, pokušava zaustaviti katastrofu koja prijeti planeti Zemlji.

Komična, ali i trilerski napeta priča koja interaktivnim odnosom glumaca s publikom omogućava djeci da na licu mjesta, makar u mašti, daju doprinos očuvanju životne sredine.

Predstava će premijerno biti izvedena 20. decembra u multimedijalnoj dvorani Franjevačkog međunarodnog studentskog centra na Kovačićima, a reprizna izvođenja su 21. i 22. decembra, saopćeno je iz Altteatra.
(FENA/dg)

Na lice mjesta izašli su pripadnici Policijske stanice Kladanj, kantonalni vodoprivredni inspektor i predstavnici Službe za Civilnu zaštitu. Općinski načelnik Fuad Imamović je o svemu odmah obavijestio javnost i naredio kontinuirani terenski rad nadležnih institucija.

- Uvjeren sam da ćemo vrlo brzo otkriti uzroke pomora ribe u Drinjači. Naravno, uslijediće i sankcije za vinovnike ovog ekološkog incidenta – naglašava načelnik Imamović.

Članovi Ribolovnog društvo Kladanj su takođe izašli na teren, da bi pomogli da se što prije nađu uzroci ovog neprirodnog pomora ribe. O svemu je obaviještena i Kantonalna inspekcija za vodoprivredu.

Još uvijek se čekaju analize vode iz Institituta za hemijski inžinjering Tuzla i uginule ribe, koja je poslana na ispitivanje na Veterinarski fakultet u Sarajevu. Nakon što analize budu jasne, oni koji su prouzrokovali incident će biti zakonski sankcionisani.

U pismu, upućenom federalnom premijeru Mustafi Mujezinoviću izražena je duboka zabrinutost zbog štete koja se nanosi špilji Vjetrenica, jednog, kako se navodi od najznačajnijih primjera krške baštine u svijetu.

- Ovo područje obuhvaća znatan skup reljefnih oblika i uključuje ogroman i cjelovit dio Popova polja, špilje Vjetrenice i zaravni iznad špilje. Špilja ima jedinstvenu morfologiju i mikro-meteorologiju i jedan je od najvećih primjera podzemne bio-raznolikosti u svijetu. Ona je nesumnjivo jedan od najznačajnijih primjera prirodne baštine u kršu – stoji u pismu, te se ističe kako je za žaljenje da se trenutni razvoj špilje za turističke svrhe provodi bez stručnosti, koju takav složen i važan položaj zahtjeva.

Također, navodi se kako se zajedno s neprikladnim pumpanjem vode iz pećinskog sustava, nepravilnog korištenja poljoprivrednih kemikalija, izgradnjom kamenoloma i izuzetno loše prakse pri ekspolataciji, stvara velika degradacija prirodnih vrijednosti tog lokaliteta.

- Vjerujem da će se razmjeri štete koju nanosite Vi i vaše kolege iz Vlade zanemarivanjem odgovarajuće zaštite i očuvanja ovog kraja, odraziti u budućnosti čime ćete diskreditirati sami sebe. To će biti tragedija za budućnost vaše zemlje i za odnos koji bi vaša Vlada trebala imati s vladama širom svijeta. Veoma je važno osnovati stručnu grupu koja će procijeniti što treba učiniti kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita i upravljanje. Osobno znam i radio sam s mnogim ljudima koji bi trebali biti u sastavu te stručne grupe – navodi se u pismu i dodaje: – Ako uvažite moju zabrinutost i odlučite djelovati, ja bih još jednom rado posjetio vašu zemlju i pomogao u osnivanju spomenute grupe. Bilo bi mi također drago nadgledati proces planiranja i pružiti pomoć kako bi započela njegova provedba.

Inače, Elery Hamilton-Smith sveučilišni je australski profesor i član Svjetske komisije za zaštićena područja i Komisije za okoliš, ekonomsku i socijalnu politiku Međunarodne unije za zaštitu prirode.

Pismo slična sadržaja, Hamilton-Smith uputio je i Konvenciji biološke raznolikosti, Bernskoj konvenciji, ministru civilnih poslova BiH Sredoju Noviću, Državnoj komisiji za UNESCO, Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, zamjeniku premijera i ministru kulture i sporta FBiH Gavrilu Grahovcu i drugima.

Ističu kako štetne radove na osvjetljenju Vjetrenice svakodnevno izvodi opština Ravno, unatoč upozorenjima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika od 13. avgusta ove godine. Kroz kamp koji je imao sjedište na tri mjesta ostvario se višeslojan speleološki program. U četiri dana izmjerena je nacrtana Doljašnica, najveći aktivni ponor Popova polja, obavljen je njezin biološki pregled i uzeti su uzorci za laboratorijsko istraživanje specifičnog kalcitnog sedimenta.

Vjetrenica i obližnja pećina Bjelušica pregledane su ciljano za potrebe projekta molekularnog genetskog određenja endemskih životinjskih vrsta Bosne i Hercegovine, koji provodi Institut za genetska istraživanja iz Sarajeva. U Doljašnici i Donjoj Vjetrenici, u kojoj je po ocjenama biospeleologa zapažena iznimno niska razina vode, nađeni su zanimljivi organizmi koji se nisu mogli odrediti bez laboratorijske pretrage.

Ponovo su detaljno pregledana neka mjesta u Vjetrenici i sakupljen materijal za studiju o izumrlim leopardima u Vjetrenici. Obavljena su terenska istraživanja reljefa Popova polja i na dva mjesta postavljeni su dodatni uređaji za mjerenje trošenja stijena. Prethodnih godina postavljeni uređaju sugeriraju da se radi o znatno bržoj koroziji vapnenca nego u sjevernom dijelu Dinarskog krša, ali za ozbiljniji zaključak treba mnogo godina mjerenja, stoji u saopštenju.

Inače, istraživanja se provode u sklopu projekta Akademije znanosti i umjetnosti BiH kojeg financira UNESCO-ov program znanstvene participacije za upis Vjetrenica na Svjetsku listu, te ga financijski podržava federalno Ministarstvo okoliša i turizma.

U kampu je sudjelovalo 15 speleologa iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Prvi put nastupili su članovi netom registriranog Biospleoeloškog društva u Bosni i Hercegovini. Dva speleologa sudjelovala su na nedavnom Kongresu Međunarodne speleološke unije održanom u Teksasu, te su izvijestili članove kampa o raspravi koja je vođena na tom Kongresu o Vjetrenici. Naime, Kongres je zadužio Komisiju za zaštitu pećina da sastavi izvješće o Vjetrenici.

Iz Speleološke udruge “Vjetrenica-Popovo polje” ističu kako su zadnjeg dana kampa doživjeli prijetnju da moraju za pet minuta napustiti ‘gradilište’.

- Pećina koja je čitavu istoriju do modernih vremena bila najsvetiji dio Popova polja, najstarije mjesto istraživanja krša u regiji i danas dokazano biološki najbogatija pećina u svijetu, umjesto da zaslužno postane simbol Bosne i Hercegovine i bude adekvatno zaštićena, prepuštena je za protuzakonito gradilište – navodi se u saopštenju.