- Visina snijega je 150 centimetara, preovladava sunčano vrijeme, vidljivost je dobra, a temperetura je minus pet stepeni Celzijusovih – kaže Stojanovićeva i naglašava da su u pogonu dva nova šestosjeda i većina ski-liftova.

Ona je podsjetila da je radno vrijeme vertikalnog transporta od 9 do 16 časova, te da su za 30 odsto snižene cijene ski-pasa, pa dnevi košta oko 14 eura.

- Na raspolaganju je više od 25 kilometara staza za skijanje, a njihov izbor je izuzetan – od onih za početnike, do staza za vrhunske skijaše, odnosno, takozvanih crnih staza – naglasila je Stojanovićeva.

Prema njenim riječima, kapaciteti u hotelu “Bistrica” su popunjeni, gdje je od 16. januara cijena polupansiona 30 eura.
(TP/dg)

Ovog puta u Berlinu na najvećoj turističoj berzi na svijetu – Sajmu ITB-BERLIN 2010, održanom od 10. do 14. marta.

Na sajmu je sudjelovalo više od 11.000 izlagača iz 187 zemalja svijeta.

- Kroz zajednički nastup na bh. štandu površine 30 kvadratnih metara brojne turističke agencije iz zemlje predstavile su ponude za avanturistički turizam (Biking, rafting, hiking, paragliding..) i eko-turizam u BiH te druge turističke atrakcije u zemlji – navodi se.

Posjetioci i gosti sajma najveći interes su pokazali za posjetu Sarajevu, Mostaru i Međugorju, vodenim resursima (Una, Neretva, Vrbas, Drina) jezerima i moru(Neum).

Tokom sajma organizirani su brojni susreti predstavnika turističkog sektora BiH sa predstavnicima stranih turističih agencija i predstavnika medija kojima je prezentirana turistička ponuda zemlje kroz video materijale, kataloge i brošure.

Dogovoren je niz poslovnih aranžmana na bazi receptivnog turizma.

Drugog dana sajma bh. štand posjetili su ambasador BiH u Njemačkoj Tomislav Limov i ministar turizma i okoliša Vlade FBiH Nevenko Herceg koji su čestitali Turističkom udruženju BiH i TZ FBiH za uspješnu prezentaciju BiH u svijetu.
(FENA/dg)

- Naši cijenjeni izlagači predstavit će prvoklasne delicije poput vrhunskog vina, sira, mliječnih proizvoda, bio voća i povrća, ribe, mesa, kobasica, ulja, čokolade te svih ostalih pića vrhunskog kvaliteta – ističu organizatori.

Uz međunarodno poznate izlagače poput vinarija Aleksandrović i Goriških brda predstavljat će se vrhunske italijanske tejestenine DeChecchi, delicije od tartufa, vrhunski likeri Antunović s Pelješca, bio goveđi brand Pohorje Beef te mali izlagači iz regiona.

U sklopu salona održat će se i radionice poput Crossover kuhinje koju uz vina Pernod Ricarda.

Sve informacije o radionicama nalaze se na zvaničnoj stranici Salona okusa.
(TurizamPlus/dg)

Bh. agencije pod nazivom “Dovoljno hrabri – Bosna i Hercegovina” imaju zajednički štand u sajamskom holu predviđenom za specijalizovanu ponudu putovanja za mlade i iskustvenu avanturu.

- Cilj našeg predstavljanja na ovogodišnjem sajmu je promocija konkretnih turističkih programa namijenjenih mlađim posjetiocima. Iako se postojeća kriza ove godina odrazila na broj posjetilaca sajmu drago nam je da je interes za našu ponudu već pokazao veći broj grupa, prvenstveno onih zainteresovanih za brdski biciklizam. Već u tokom prvog dana sajma smo uspostavili dvadeset poslovnih kontakta – izjavio je Therry Joubert iz agencije Greenvisions iz Sarajeva.

Posjetioci štanda konzorcija iz Bosne i Hercegovine će imati priliku da dobiju više detalja o programima kao što su: mušičarenje na Plivi; Avantura Sjeverozapad – rafting na Uni uz prelijepu planinarsku turu na Plješevici i 37 km dugu bicilističku vožnju na Osječenici; rafting na Vrbasu; biciklistička avantura u Nacionalnom parku Una; te pješačenje, biciklizam i rafting kroz Centralne Dinaride – Bjelašnicu, Visočicu i kanjon Neretve, kao i osmodnevni avanturistički kamp za mlade na Bjelašnici.

Svoju ponudu na zajedničkom štandu konzorcija “Dovoljno hrabri – Bosna i Hercegovina” predstavljaju agencije “Greenvisions” i “Ciclo centar” iz Sarajeva, “Rafting Europe” iz Konjica, “Highlander – Gorštak” iz Foče, “UNA RC Kiro rafting” i “Extreme Sports Limit” iz Bihaća, “Scorpio” iz Zenice, te “Guideline” i “Zepter Passport” iz Banje Luke.

ITB je najveći sajam turizma u svijetu koji godišnje privuče oko 180.000 posjetilaca među kojima je 110.000 onih koji predstavljaju različite organizacije iz same turističke industrije.

Učešće konzorcija “Dovoljno hrabri – Bosna i Hercegovina” pored samih učesnika ove godine su finansijski podržali i GTZ, USAID i Sida.
(FENA/dg)

Iako su u mnogim privatnim domaćinstvima zbog privredne krize uvedene mjere štednje, novca za godišnji odmor, ipak, se na kraju nađe. Samo je u Hrvatskoj u protekloj godini broj gostiju iz Njemačke porastao za 2%. Najatraktivnije turističke destinacije Jadrana i ove godine na sajmu u Berlinu predstaviće 20 hrvatskih izlagača.

Biće predstavljena i turistička ponuda Srbije sa posebnim naglaskom na ponudi kratkih odmora u Beogradu i Novom Sadu, zatim ponudi za odmor na Dunavu, aktivnom odmoru u očuvanoj prirodi i posjeti kulturnih manifestacija. Turistička zajednica Federacije Bosne i Hercegovine promovisaće prirodno blago i ekoturizam zemlje.

O sve većoj ulozi ekoturizma govori i Martin Buck, direktor Centra za turizam i logistiku Sajma u Berlinu:

Međunarodni sajam turizma u Berlinu podijeljen je po zemljama i kontinentima. Međutim, tu klasičnu podjelu, i ove godine dopunjujemo i drugim segmentima iz oblasti održivog turizma. Informisaćemo ljude o mogućnostima održivog turizma, tako da se nećemo bazirati samo na avanturistička putovanja, nego i na promociju ekološkog turizma i zaštitu životne sredine.

Posjetioci Međunarodnog sajma u Berlinu imaće priliku da se informišu i o novitetima u turističkoj branši. Biće prikazani modeli koji omogućuju brzi izbor i rezervaciju željene destinacije po uzoru na one iz Japana, gdje već sada 20% od ukupnog broja rezervacija teče internetom preko mobilnog telefona.

Najavljena je i velika ponuda za one koji tek sada započinju karijeru u svijetu turizma. David Ruetz, menadžer Sajma u Berlinu objašnjava da su i obrazovanje, dodatne edukacije i poslovi u turističkoj branši veoma važna tema.

- Na štandu Poslovnog centra, dodatne informacije o aktuelnim poslovima u turizmu nudiće kolege iz agencija Tui, Tomas Kuk i Kempinski, pa svi oni koji sanjaju, primjera radi, o poslu na turističkim luksuznim brodovima mogu da se informišu na licu mjesta. I porast broja poslovnih putovanja ukazuje na profesionalnu perspektivu u ovoj oblasti, a na sajmu će biti dodatno održane i audicije za zainteresovane kandidate koji bi željeli da rade kao animatori.

Ovogodišnji partner Međunarodnog sajma turizma u Berlinu je Turska. Za posjetioce sajma predviđeno je i 150 nagradnih putovanja u vrijednosti od 100.000 eura.
(Deutsche Welle/dg)

Piše: Zoran BIBANOVIĆ

Vjetar je važan elemenat koji uveliko određuje karakteristike klime. Nad regionom sarajevskih planina skoro jednako pušu vjetrovi sa sjevera i juga. Posebna opasnost je ipak orkanski jugo. Seljaci pričaju da ponekad gledaju iznad Bjelašnice kako oblaci idu u krug.
Naši preci su sa svojim skromnim znanjem o vremenu bili u velikoj prednosti nad nama. Sami su morali predviđati i razumijevati vrijeme.
Najčešće sa Tirenskog mora, a ponekad i sa Atlantskog okeana vjetrovi nanose tople i vlažne zračne mase preko Bosne i Hercegovine. Nailaskom na Dinarske planine zračne mase se uzdižu uz planinske padine, rashlađuju se, kondenzuju i nastaju padavine.
Ponekad, tokom ljeta, kada je zračni pritisak iznad Evrope nizak, struji topli i suhi zrak direktno iz Afrike, uzrokujući visoke temperature.
U zimskom periodu, kada se iznad sjeveroistočne Evrope obrazuje visoki zračni pritisak, preko Bosne i Hercegovine struji hladni arktički zrak.

Iz rečenih razloga klima Bosne i Hercegovine je oštrija nego što bi odgovaralo njenom geografskom položaju. Samo primorje i niska Hercegovina imaju mediteransku klimu. Uticaj mediteranske klime se osjeća posebno dolinom Neretve.
U našim krajevima meteorološka služba se utemeljuje 1879. godine, u vremenu Austrije, dolaskom meteorologa Phyllipa Baliffa. Na vrhu Bjelašnice (1894) gradi se prva visinska meteorološka stanica na Balkanu (druga u Evropi). Do 1900. godine, uspostavlja se mreža od 100 meteoroloških postaja u Bosni i Hercegovini.

Meteorološka služba danas, može samo općenito predvidjeti vrijeme koje prognozira za veće područje, ali poslije toga se moramo sami potruditi da prognozu razumijemo i primijenimo za naš kraj. U tome nam, naravno, pomažu barometar i higrometar (sprave za mjerenje zračnog pritiska i vlažnosti).

Barometar valja barirati za svaku promjenu visine (uporediti ga sa lokalnim barometrom). U svakom slučaju barometar čak i nebarirani, ako opada znači da će se vrijeme pokvariti. Kada je u usponu znači da će se vrijeme popraviti. Ako barometar lagano opada možemo očekivati dužu kišu, a ako naglo opada očekujmo kratko nevrijeme ili oluju.

Nevrijeme nas očekuje ako su životinje uznemirene, kada ptice nisko lete, kada se dim iz dimnjaka teško diže uvis, kada je zrak rano ujutro proziran da nam se panorama čini bližom, kada oko sunca ima oblaka i kada je crveno jutro, kada se po stazama razmile puževi, kada mačke ližu dlake, kada slivnici počnu zaudarati, a pored jezera se osjeti miris ribe, kada se oko mjeseca noću pojave prstenovi različitih nijansi i kada zvjezde nisu tako sjajne. Nevrijeme valja očekivati i kada oblaci brzo prekriju nebo, a mušice počnu da dosađuju i obadi silno navale na konje i mazge pa ih natjeraju da tapkaju kopitama. Poslije snažnog vjetra, nakon kratke pauze, počinje da pada kiša. Jugo (šilok) i sparina donose kišu. Nikada ne traži zaklon ispod usamljenog drveta. Za iznenadna nevremena ne treba se nikada žuriti niti žaliti ako ste odstupili od predviđenog hodačkog programa.

Lijepo vrijeme nas očekuje kada je sunce na zalasku crveno, a noću sjajan mjesec i blistave zvijezde. Suhi zrak i blještavo sunce pokazuju da će lijepo vrijeme potrajati. Rascvjetalo cvijeće, mirne životinje i cvrkut ptica u rano jutro takođe kažu da će cijelog dana biti lijepo vrijeme. Sjeverac i suha hladnoća donose lijepo vrijeme – Romano Anfosso, „Život na otvorenom“.

Srednja godišnja količina padavina u Dubrovniku iznosi 1.051 mm, u Sarajevu 932 mm, a na Bjelašnici 1.115 mm. Za razliku od Dubrovnika, raspored padavina u našim krajevima je ravnomjeran u toku cijele godine, što je sve do nedavnih klimatskih promjena u zimskim uvjetima omogućavalo stvaranje bogatog snježnog pokrivača, koji je u uslovima “temperaturne inverzije” praćen toplim i sunčanim vremenom. Srednji godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem većim od 10 cm u Dubrovniku je 0,1 dan, u Sarajevu 31 dan, a na Bjelašnici 150-180 dana.

Studijska klimatološka istraživanja rađena za potrebe XIV ZOI 84, pokazala su da do sada u februaru nije zabilježen slučaj da predjeli iznad 1.200 m.n/v. na Igmanu, Bjelašnici i Jahorini ostanu bez snijega.

Dobar snježni pokrivač nije sam po sebi nikakva prednost, ukoliko ga ne prate dobri uvjeti, posebno lijepo i stabilno vrijeme, a to je upravo karakteristično za navedene predjele.

U toku ljeta kiša pada u obliku pljuska, a poslije nastane sunčano vrijeme sa svježim zrakom bez sparine.

Izletnici valja da znaju da jutarnja kiša obično prestaje da pada oko osam sati, potom oko podne i oko šest popodne.

Na vrhu Bjelašnice, za potrebe certificiranja (nedostajalo 10 m visinske razlike) projektirane staze za spust, za ZOI 84, je izgrađen betonski mastodont, sa čijeg drugog kata je startao spust za muškarce, a koji potom nije služio ničemu. Betonski mastodont (uz bivši TV toranj) je sagrađen tik uz najstariju opservatoriju, nespornu kulturnu i graditeljsku baštinu koja je sama po sebi i muzej hidro-meteorološkog zavoda, a time neprocijenjivo važna za razvoj planinskog turizma.

Opservatorijum na vrhu Bjelašnice je uz francusku donaciju obnovljen. Obnovljena je vanjska fasada, izmjenjene nosive grede, a očekuje se montiranje najsavremenije meteorološke opreme.

U sklopu manifestacije Wigwam Trophy – Festival sela 2004, Klub spasavalaca 2000 iz Sarajeva, je na vrhu Bjelašnice postavio orijentacioni vidokrug.

Valja reći da na vrhu Bjelašnice postoji jedan, još uvijek tajanstveni objekat, najvećem broju ljudi potpuno nepoznat. Objekat je iz epohe Tita, do nedavno super tajni komunikacijski centar, zapadno od opservatorijuma. Centar na površini ima malu urušenu zgradu, a pod zemljom nekoliko katova sa mnogim tajnim izlazima na raznim stranama planine.

Slični objekti se nalaze širom Bosne i Hercegovine. Na Prenju (vrh Borašnica), na vrhu Jahorine (komandno mjesto VOJIN), objekat br. 6 između Pala i Jahorine, objekti na Tjentištu, komandni objekat D-0 kraj Konjica, objekat u Han-Pijesku, podzemni aerodrom Željava kraj Bihaća, podzemni (urušen minama) trezor Kraljevine Jugoslavije i bivše države kraj Dusine (Fojnica) ali i objekti Zlovrh kraj Žepe, Kozara kraj TV tornja, Metlika kod Čajnića…

“Deficit” u rezervama zraka još se ne uočava u onoj mjeri u kojoj je to slučaj sa vodom. Predviđanja pokazuju da nismo daleko od vremena kada će dovoljne količine čistog zraka, određenih bioloških svojstava, postati ozbiljan problem. Koordinacioni odbor za okoliš/životnu sredinu BiH prati 5 činilaca: zrak/vazduh, voda, tlo/zemljište, priroda, otpad.

Iako su standardi onečišćenja zraka od krutih čestica (čađ, dim…) koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija po mnogima vrlo visoki, ipak broj dana onečišćenja preko utvrđenog standarda za velike gradove izgleda ovako:
New Delhi, Indija – 294 dana godišnje, preko standarda.
Peking, Kina – 272 dana godišnje, izuzetnog zagađenja zraka.
Teheran, Iran – 174 preko standarda.
Bangkok, Tajland – 97 dana u godini.
Madrid, Španjolska – 60 dana zagađenja u godini, preko utvrđenih standarda.

Živimo u vremenu kada se bogatstvo države mjeri i sa bogatstvom vjetrova iznad njene teritorije. U EU je izvršena procjena energetskih potencijala zračnih strujanja. Proizvodnja električne energije iz vjetra je pred nama.

Električna energija iz vjetroelektrana je jeftinija i ekološki prihvatljivija od energije iz hidroelektrana i termoelektrana. Za instalaciju jednog megavata u vjetroelektrane potrebno je ulaganje oko 750.000 EUR, za razliku od hidroelektrana gdje je prosječna investicija oko 1,3 miliona EUR, a kod termoelektrana dostiže i do 3 miliona EUR. Valja reći da investicije u gradnju termoelektrana otvaraju najveći broj radnih mjesta (rudnici, transport, opsluživanje…) što je za razvoj Bosne i Hercegovine od najvećeg značaja.
Prema urađenoj studiji, mostarskog Mašinskog fakulteta, energetskog polja vjetroelektrane u Podveležju snage 210 megavata, koeficijent iskorištenosti je veći od 30%, dok najunosnija energetska polja u Njemačkoj (koja ima najviše vjetroelektrana u Evropi) imaju maksimalni koeficijent iskorištenosti oko 25%.

Buka koju izazivaju vjetroelektrane, novim tehnološkim rješenjima je znatno smanjena.

Čim zagrmi iznad planina, čobani odmah sjedaju tu gdje se nađu i ne mrdaju. Čobani kažu da se planinom, kad grmi i kada je noć, ne putuje.
Čobani Mumina Maksumića na Prenju pričaju: “Dana 10. novembra, 2007. godine, iznenada udari orkanski jugo. U 15 minuta okrenu magla, kiša i snijeg. Malo potom poče oluja sa grmljavinom. Vidimo nema nam stoke. Ovce se zbile u jaruzi ispod Velike Kape. Mi dole, kad u jaruzi mrtvo 107 ovaca. Sve se zbilo u sat vremena.

U iznenadnoj mećavi 19. avgusta 1949. godine, na Prenju, smrtno su stradale Slovenke Ana Modič i Marija Hribar.
Planinar-geograf Kanaet je 1951. godine, zapisao: “Imao sam namjeru da sa mahale Blace na Bjelašnici pređem na Visočicu. Bilo je vedro i lijepo vrijeme. Oko tri sata popodne skrenu mi domaćin pažnju na sasvim mali oblačić koji se uhvatio oko Prenja. Uskoro će nevrijeme sa maglom. Kada je u planini magla, onda i ja po tri sata lutam oko svoje kolibe, a ne mogu da je nađem – savjetovao je on. Tako je i bilo. Udarila je kiša koja nije prestala nekoliko dana.»

Početkom decembra 1962. godine, sedam mladih planinara se smrzlo u orkanskom nevremenu, zasuti ledom na samom domaku opservatorije na Bjelašnici. Spomenik nastradalim planinarima na vrhu Bjelašnice, stoji kao upozorenje na divlju ćud i hirovitost planine.
Mumin Maksumić, privrednik iz Konjica, se sjeća događaja na Prenju davnih 80-tih godina, prošlog stoljeća: “Sa Tisovice na Prenju, 17. novembra, krenuli su na silazak sa planine 5 čobana sa ovcama i konjima. U snježnoj mećavi su nestali. Na Tisovicu je noću oko 3 sata, izašlo 28 spasavalaca koje je vodio Arso Kulaš iz Konjica. To je bilo strašno – sjeća se Mumin, te strahovite urlike vjetra pod vrhovima Prenja nikada neću zaboraviti. Ujutro Arso kaže: “Stanite čekaćemo sunce”. Zašto da čekamo sunce – upitao sam. Zato što kad sunce izađe staće vjetar. Tako je i bilo.

Čobani i stoka su spašeni. Stradala su dva konja koja su se survala niz planinu.

U našem regionu dogodila se 14. januara 2006. godine, tragedija na zaleđenom Velebitu. Snijeg je pao i omekšao, a onda se zbog bure (sjevernog vjetra) i niske temperature zaledio. Jaka bura je otklizala u ponor i smrt trojicu iskusnih planinara Planinarskog društva «Split» i «Mosor». Nedostatak potrebne opreme, kojom bi se planinari zakačili na led se pokazalo fatalnim. Ove zime (2010) na Jahorini je smrtno stradala, van uređene ski piste, mlada banjalučanka pod snježnom lavinom koju su izazvali nesmotreni snowboarderi. Bura (sjeverac) je zaledila “stari” snijeg na koji je pao “novi” i eto uvjeta za snježne lavine i tragediju.

Opasnosti u planini rastu proporcionalno sa nesmotrenošću, pogoršavanjem ili naglom promjenom vremenskih prilika.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, turisti su ostvarili 31.904 noćenja, odnosno 2,8 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U ukupnom broju noćenja učešće stranih turista je 60,2 posto. Najviše noćenja su ostvarili turisti iz Hrvatske (31,5), Slovenije (10,6) i Srbije ( 8,4 posto)

Što se tiče dužine boravka stranih turista u FBiH u januaru 2010, na prvom mjestu su turisti iz Egipta, s prosječnim zadržavanjem od četiri dana, a zatim Norveške s 3,2 dana i Slovačke, Islanda i Irana s tri dana.

Kapaciteti u turizmu u januaru 2010. su iznosili 15.405 ležaja i u odnosu na isti mjesec prethodne godine veći su za 5,8 posto.
(FENA/dg)

Počasni gost festivala su Sjedinjene Američke Države.

Pitanja budućnosti planete na globalnom planu dobila su dramatične razmjere do apokaliptičnih predviđanja, a naučna argumentacija sve temeljitije potvrđuje opasnosti od zagađenja i globalnog otopljavanja za zdrav život na Zemlji.

Festival EKO OKO zato nastoji predstavljanjem filmova, izložbi i drugih pratećih sadržaja umjetnika iz Sarajeva, Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta, omogućiti bosanskohercegovačkoj publici da direktno učestvuje i upoznaje dešavanja i kretanja u umjetnosti, nove poetike, stilove i nove medije, ali i različita viđenja i rješenja problema s kojima se suočavamo u savremenom svijetu.

Na Festivalu će biti prikazano 20 filmova autora iz devet zemalja – Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Egipta, Velike Britanije, Irana, Španije, Francuske, Švicarske i Bosne i Hercegovine.

U konkurenciji za zlatnu, srebrenu i bronzanu pahuljicu bit će 17 filmova, koje će ocjenjivati žiri Festivala u sastavu – Slaviša Mašić, dr. Vladimir Beus, Nedžad Begović, Dino Kassalo i dr. Samir Đug.

Izvan takmičarske konkurencije 5. marta bit će prikazana tri američka filma, među kojima je i film “Odgovor Amerike na klimatske promjene” koji je američki predsjednik Barack Obama predstavio na Samitu u Kopenhagenu.

Osim filmova bit će predstavljena dva posebna programa – izložba/videoinstalacija “Bosanski brdski konj”, autora Dine Kassala i predstava Altteatra iz Sarajeva “Sanjao sam sve je bijelo”.

Ulaz za sve projekcije bit će besplatan, saopćeno je iz Pres-službe Festivala.
(FENA/dg)